Povijest Zadrugarstva

Sredinom XIX. stoljeća i raspadom feudalizma brzo se razvijala industrija, trgovina i bankarstvo, ali se istovremeno ekonomski položaj radnika, seljaka i obrtnika sve više pogoršavao. Seljaci i obrtnici teško su mogli koristiti kredite, a kamate su bile zelenaške. Zbog poboljšanja postojećeg stanja oni osnivaju zadruge: seljaci osnivanju poljoprivredne zadruge, obrtnici obrtničke, a radnici potrošačke i nabavno-prodajne zadruge.

Prva zadruga u Europi i svijetu osnovana je u Engleskoj 1844., i to kao potrošačka zadruga. Nakon toga zadruge se osnivaju i u drugim zemljama Europe.

Preteču zadrugarstva u Hrvatskoj predstavlja osnutak Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu 1841. godine čiji je zadatak bio unapređivanje raznih grana gospodarstva i gospodarske prosvjete. Udruživanjem istovrsnih seljačkih gospodarskih zadruga i zadružnih zajednica nastaje središnja zadruga koja je stručna i poslovna središnjica svojih područnih zadruga. Zadruge članice pripadale su nekoj od kategorija: kreditne, nabavljačke, konzumne te razne zadruge.

Danas vrlo razvijeno štedno-kreditno zadrugarstvo u Hrvatskoj se prvi put spominje 1862. godine u podravskom mjestu Pitomača. Osnivači prve štednokreditne zadruge bili su poljoprivrednici i mali obrtnici koji su bili udruženi u tri ceha.

Prva zadruga na hrvatskom tlu osnovana je iste 1862. godine u Pitomači, kao obrtnička zadruga, pod nazivom “Pitomačka zanatnička zadružnica”. Ta zadruga nije prekidala svoju djelatnost te i sada djeluje pod nazivom “Prva obrtna štedno-kreditna zadruga”. „Pitomačka zanatnička zadružnica“ osnovana je radi unapređenja obrta i trgovine s ciljem da pojedinci koji su imali višak novčanih sredstava štede kako bi omogućili zaduživanje u obliku pozajmice kredita onim pojedincima koji su razvijali svoje gospodarstvo. Prava i dužnosti, život i rad članova zadruge bili su regulirani pravilima iz 1863. koje je Generalna komanda potvrdila 20. lipnja 1864. godine. Nešto prije toga, 1847. godine, Raiffeisen i Schulze/Delitzsch osnovali su prve udruge za uzajamnu pomoć farmera u Weyerbusch/Westerwaldu što će 1864. uroditi prvim statutom štedno-kreditnih zadruga što samo govori o bliskosti ideje zadrugarstva u cijeloj srednjoj i zapadnoj Europi tog vremena.

Početkom XX.. stoljeća zadrugarstvo je postalo veoma snažan gospodarski sustav koji se na hrvatskim prostorima počeo razvijati pod utjecajem zadružne prakse iz Europe. U tom vremenu na području današnje Hrvatske djelovalo je više od 1.500 zadruga s oko 250.000 zadrugara.

Tijekom dva svjetska rata zadrugarstvo se također uspješno razvijalo.

Hrvatske seljačke zadruge djelovale su putem Središnjeg saveza hrvatskih gospodarskog društva u Zagrebu, a zadruge gospodarske sloge u okviru Saveza zadruga gospodarske sloge. 40-ih godina prošlog stoljeća provodi se kolektivizacija po uzoru na tadašnji Sovjetski Savez i zadrugarstvo gubi svoje izvorne osobine. Početkom 50-ih godina dolazi do ponovnog uzleta zadrugarstva u Hrvatskoj, osnivaju se zadružni i zadružno-poslovni savezi te posebno zadružno štedioničarstvo i bankarstvo.

60-ih godina donose se političke i zakonske mjere kojima se ukidaju zadružni savezi, zadružni bankarski sustav te zemljište. Takvo stanje ostaje sve do 90-ih godina. U to vrijeme u Hrvatskoj djeluje oko 200 poljoprivrednih zadruga.

Nakon promjena i uspostave samostalne hrvatske države, 1990. godine nova vlast ne afirmira odnos prema zadrugarstvu, a zadruge se identificiraju kao institucije bivšeg socijalističkog sustava.

Sabor Republike Hrvatske donosi Zakon o zadrugama 1995. godine ( i kasnije izmjene i dopune) koji predstavlja početnu osnovu za opstanak i razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj.

Poruka

plodnaoranica.hr stranice koriste kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda plodnaoranica.hr stranica slažeš se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možeš podesiti u svojem internetskom pregledniku, a više o tome pročitaj ovdje. Za nastavak pregleda i korištenja plodnaoranica.hr stranica klikni na gumb "Slažem se".

Slažem se